Održan prvi sastanak radne skupine “Lokalno gospodarstvo i poduzetništvo”

15/03/2016

U maloj vijećnici Grada Đakova 08.ožujka 2016. godine održan je prvi sastanak radne skupine “Lokalno gospodarstvo i poduzetništvo”, na kojem su sudjelovali predstavnici: Hrvatskog instituta za lokalnu samoupravu, Centra za razvoj i prosperitet, Udruge za mlade, Grada Đakova, Srednje Ekonomske škole, Obrtničke komore i Hemca d.o.o.

-na sastanku je predstavnica projekta „Politeia Đakovo“ Irena Gluhak prezentirala ukratko sadržaj projekta i svrhu radne skupine Lokalno gospodarstvo i poduzetništvo.

-predsjednik gradskog vijeća grada Đakova Goran Soldo izvijestio je radnu skupinu o stanju u gospodarstvu i poduzetništvu grada Đakova sa statističkim podacima i određenim mjerama kojima se planira potaknuti lokalno gospodarstvo i poduzetništvo (dalje: LGiP).

-koordinator radne skupine Rudika Turjak iznijeo je podatke na koji način lokalna samouprava, u ovom slučaju Grad Đakovo, može doprinijeti razvoju LGiP te koje su ovlasti grada u donošenju odluka koje mogu potaknuti LGiP.

-animator radne skupine Mladen Šalinović iznijeo je nekoliko ideja koje se mogu realizirati, a u smislu povezivanja institucija, lokalne samouprave i poduzetnika, što može doprinijeti razvoju LGiP te povećanju zaposlenosti.

-ostali sudionici radne skupine doprinijeli su temi davanjem prijedloga i sugestija u korist razvoja LGiP te stvaranju povoljnije klime za razvoj poduzetništva  i gospodarstva.

 

PRIJEDLOZI RADNE SKUPINE

  • Izrada lokalne razvojne strategije

-oformiti u Gradu Đakovu tim koji bi bio zadužen za izradu lokalne razvojne strategije. Strategija treba doprinijeti tomu da se donesu glavne smjernice razvoja LGiP do 2020.godine čime će se jasno naznačiti osnovni ciljevi razvoja, vizija i misija Grada s jasno definiranim rokovima za izvršavanje zadataka i ostvarivanje ciljeva te s postavljenim odgovornim osobama za provedbu ovog zadatka.

Grad može angažirati stručnjake, udruge i ostale čimbenike društva s ciljem što boljeg povezivanja svih dionika društva kako bi strategija bila sveobuhvatna i kako bi se izbjeglo samo teoretiziranje i davanje nekih općih ciljeva, već kako bi ona bila jasna i sadržavala u sebi specifične, mjerljive, ostvarive, realne i ciljeve s jasnim vremenskim okvirom. Primjerice, strategija ne bi smjela sadržavati samo puku tezu da treba poticati lokalno gospodarstvo i poduzetništvo, već reći jasno, primjerice, u 2015.godini u gradu Đakovu bilo je 650 poduzetnika. Do 2020.godine cilj je da u GradU bude registrirano 800 poduzetnika, a to će se ostvariti raznim potporama i smanjenjem parafiskalnih nameta, i reći jasno kojih to nameta i koje to potpore.

Na izradi ove strategije moraju sudjelovati stručnjaci iz svih područja kako bi bila što objektivnija, stručnija i realna. Strategija iza sebe mora imati izrađenu analizu, pregled stanja, promatrajući demografske, gospodarske, socijalne i političke čimbenike.

Okvirno vrijeme za izradu strategije bilo bi do jedne godine. Kada bi se usvojio ovaj prijedlog, realno je za očekivati da bi Grad mogao imati svoju strategiju do početka 2017.godine.

Strategija mora biti povezana i s proračunom i projekcijama proračuna za buduće razdoblje te izraditi projekciju privlačenja sredstava iz vanjskih izvora (primjerice EU fondova).

 

  • Izgradnja institucionalnog okvira

-trenutno Grad Đakovo od institucionalno okvira sadrži samo Poduzetnički centar Cito koji praktički još uvijek nije zaživio onako kako bi trebao i potrebni su brojni daljni koraci kako bi PC ostvario svoju svrhu i započeo s djelovanje. PC vidimo kao svojevrsni servis poduzetnicima koji bi održavao različite radionice za poduzetnike, obrtnike, poduzetnike početnike itd.

Osim edukacijskih sadržaja, trebao bi pomagati poduzetnicima pri umrežavanju s institucijama, drugim poduzetnicima, poticati ih na prijavljivanje na natječaje itd. PC se treba i udružiti s drugim PC-ima u Slavoniji i Baranji te raditi na projektima. Kako je PC povezan s Gradom kao osnivačem, potrebno je u strategiji grada definirati i daljnje korake i ciljeve PC-a u budućemo razdoblju, pa je tako nužno napraviti i strategiju ili plan rada PC-a za buduće razdoblje, primjerice do 2020. godine, s jasnim ciljevima i zadacima.

Ono što je nužno kao prvi korak jest registriranje PC-a u jedinistveni registar poduzetničke infrastrukture, odnosno u registar poduzetničkih potpornih institucija. Nakon same registracije, PC može zatražiti neku od potpora, primjerice sustav potpora za poduzetničke potporne instituije, koje mogu biti potpore za pripremu projekata, potpore za jačanje kapaciteta, potpore za podizanje kvalitete usluga i potpore za jačanje poduzetničkih kompetecija.

Uskoro će se objaviti mjera Konkurentnosti i kohezija na koje će se PC moći prijaviti, a odnosi se na razvoj mreže poduzetničkih potpornih institucija, gdje će intenzitet potpore biti 85%. Ovi programi i potpore se odnose također i na razvojne agencije, poduzetničke inkubatore, akceleratore, poslovne parkove, centre kompetencije, znanstveno tehnološke parkove.

Što se tiče drugoga dijela poslovne infrastrukture-poduzetničkih zona, Grad trenutno ne raspolaže sa slobodnim kapacitetima u poduzetničkim zona, ali može vidjeti je li u postojećim poduzetničkim zonama moguć razvoj osnovne infrastrukture, te se na temelju toga može prijaviti na određene mjere i potpore. Sustav potpora može biti u vidu infrastrukturne potpore, potpore za jačanje konkurentnosti, potpore za jačanje poduzetničkih kompetencija. Također postoji mjera u operativnom programu.

 

  • Povezivanje institucija, lokalne samouprave i poduzetnika

-jedna od dodatnih mjera koja je predložena na radnoj skupini jest ideja da primjerice Grad napravi bazu poduzetnika, angažira nekoliko zaposlenika na stručnom osposobljavanju da izrade analizu njihova poslovanja, broj zaposlenih i da ih se sve obiđe te zajedno s poduzetnicima izrade potrebe za zaposlenicima i vrsta struke koja će biti potrebna u nekom budućem razdboblju.

Nakon takve analize, Grad može ići prema osnovnim i srednjim školama, prezentirajući analizu obrazovnim institucijama i ostalim institucijama, primjerice Zavodu za zapošljavanje, županiji Osječko-baranjskoj, Ministarstvu obrazovanja i sl. Time bi grad potaknuo poduzetnike na razmišljanje o budućim potrebama zaposlenika, učenike motivirao da razmišljaju o svojem budućem zanimanju i traženosti tog zanimanja, a institucije da podupiru mlade da uče i obrazuju se prema onim zanimanja s kojima će se lakše i brže zaposliti.

Nakon toga, analiza se prezentira svim navedenim čimbenicima i izrađuju se mjere za zapošljavanje, gdje će primjerice Grad Đakovo stipendirati ne samo socijalno ugroženu djecu, već će formirati fond stipendija putem kojih će financirati izvrsnost i deficitarna zanimanja, npr. farmacija, IT, tekstil, itd.

Na taj način će učenici biti motivirani da upisuju i takva zanimanja, ostvaruju izvrsne rezultate, jer ne samo da će primati stipendiju, već će praksu moći odrađivati kod lokalnog poslodavca koji je iskazao određene potrebe, a može se i potpisati ugovor između učenika (studenta) i poslodavca da nakon završene škole (fakulteta), ima osiguranu praksu ili čak posao.

Time bi poslodavac dobio motiviranoga djelatnika (praktikanta) , učenik dobiti financijsku motivaciju i želju za učenjem jer zna da ga čeka praksa ili posao nakon škole, a Grad će zadržati mlade i sposobne ljude u svome gradu čime će se njegova potrošnja i znanja vraćati ponovno u lokalni proračun, od čega sve strane imaju izravnu korist.

Potrebno je formirati tim stručnjaka koji će definirati zadatke i rokove te postupke koje      treba realizirati kako bi se započelo s ovom incijativom koja će donijeti dugoročne pozitivne rezultate.

 

  • Utjecaj fiskalnih i parafiskalnih nameta

-poduzetnici osim što plaćaju parafiskalne namete tijelima državne uprave, plaćaju ih i jedinicama lokalne i područne samouprave. Svi takvi nameti otežavaju poslovanje poduzetnika i podižu im cijenu rada.

Svako rasterećenje u smislu ukidanja ili smanjenja parafiskalnih nameta, olakšalo bi poslovanje svim poslovnim subjektima.  Potrebno je da Grad što prije napravi bazu takvih nameta prema lokalnim poslovnim subjektima kako bi se oni mogli analizirati.

Većina nameta ide prema državnim tijelima, ali postoje i oni prema lokalnim jedinicama, takve je potrebno analizirati i otvoriti javnu raspravu što je potrebno od tih nameta ukinuti ili smanjiti kako bi se poduzetnici rasteretili.

 

PODIJELI

KOMENTARI

Odgovori